Umjetnost riječi u nevremenu korone

U izdanju Matice hrvatske u studenome 2019. izišla je knjiga Dva stoljeća uplakane Hrvatske / Plorantis Croatiae saecula duo autora Pavla Rittera Vitezovića, iz 1703, u prijevodu Zrinke Blažević. Vrijedno djelo znamenitog autora, dosad pristupačno samo znalcima latinskoga, Ogranak MH u Zaprešiću odlučio je predstaviti još u ožujku, ali je zbog krize s koronom to bilo ostvareno tek 25. lipnja. Predstavljanje su stručno, a ujedno i pristupačno, održale docentice s Filozofskog fakulteta u Zagrebu: prevoditeljica Zrinka Blažević i recenzentica Lahorka Plejić Poje.

Zrinka Blažević i Lahorka Plejić Poje predstavljaju knjigu
Pavla Rittera Vitezovića u Zaprešiću

Pavao Ritter Vitezović pravi je vitez hrvatske povjesnice, književnosti, kartografije, stematografije, leksikografije (rad na fonetskom pravopisu!), tiskarstva i muzejske djelatnosti. Rođen u Senju 1652, školovao se u Zagrebu, a potom odlazi u Rim, gdje zahvaljujući Ivanu Lučiću dolazi u prisni dodir s poviješću i kartografijom. Potom u Bogenšperku u Kranjskoj surađuje s Ivanom Vajkardom Valvasorom i iz te suradnje nastaje njegovo temeljito upoznavanje domovinske povijesti i zemljopisa. Iako se bavio radom vezanim uza zatvorene prostore, bio je itekako aktivan u javnom životu. Nastanio se na Gradecu u Zagrebu, svoju je kuću nazvao Muzej, a organizirao je čak i tiskaru, koju je sam vodio, no ona je stradala u požaru. Tijekom rata s Turcima sudjeluje u borbama i postaje časnik. Hrvatski sabor postavlja ga za zastupnika u radu povjerenstva za razgraničenje s Venecijom i Turskom. Možda ga je i neuspjeh u ovom poslu, jer su granice utvrđene na štetu Hrvatske, ponukao da borbu nastavi perom. Razočaran i osamljen, umro je u Beču 1713.

Lahorka Plejić Poje iznijela je mnoge zanimljive podatke o nastajanju epa, koji sadržajno pokriva dva žalosna stoljeća hrvatskoga preživljavanja pod neprestanom turskom opasnošću. Spjev je napisan u dva dijela, u prvom licu ženskoga roda, jer je glavni lik personifikacija Domovine, očigledno postavljena kao prototip Majke Marije pod križem.

Zrinka Blažević izučava Vitezovićeva djela još od studentskih dana, kad se dala na prevođenje njegova proznog djela Croatia rediviva / Oživljena Hrvatska (Zagreb, 1998), a 2002. objavila je i studiju Vitezovićeva Hrvatska između stvarnosti i utopije: ideološka koncepcija u djelima postkarlovačkog ciklusa Pavla Rittera Vitezovića (1652. - 1713.).

Ovim prijevodom napravila je zadivljujući most između povijesti i književnosti, prevodeći u heksametrima i skladno spojivši suvremeni i povijesni književni jezik. Tijekom večeri imali smo prigodu i slušati izvatke iz teksta u Zrinkinoj interpretaciji s izvornim ritmom.